Buča, odnosno bundeva je kraljica jeseni i na tom tronu zasluženo sjedi, a ako je to njena titula, onda onu kralja jeseni svakako zaslužuje kesten.
Divlji ili pitom, jestiv ili nejestiv, kuhan ili pečen, sladak u kesten pireu ili slan u aromatičnim jelima s divljači, u tinkturi ili kupki… Nije bitno, koristite obilje koje nam kesten donosi.
Osobno najviše volim pečene kestene, bilo kod kuće kada zadimim cijeli stan ili vani tijekom večernje šetnje pod friškim jesenjim zrakom. Ima i nešto romantično dok vam voljena osoba guli svježe pečeni kesten dok vam pod nogama šuška lišće već pomalo usnulog drveća.
Neki od vas će kestene povezati i s obiteljskim ili prijateljskim izletima u šume radi branja kestena, a koju god uspomenu imali ili stvarali, većina nas nije niti svjesna koliko dobrobiti ove prekrasne smeđe loptice imaju.
Dvije, nama najpoznatije vrste koje sam ranije spomenuo su Aesculus hippocastanum L. poznat kao obični divlji kesten najčešće raste po gradovima. Ima prekrasan cvat u proljeće i također plodove, ali njegovi plodovi nisu jestivi! Castanea sativa Mill. je pitomi kesten, a paradoks je da njega nalazimo po šumama i u divljini. Ustvari, njegovi cvjetovi nisu toliko lijepi kao kod divljeg pa pretpostavljam da ga zato nema po gradskim parkovima i šetalištima. Ispravite me ako griješim.
Dobrobiti divljeg kestena su poprilično velike, kako za kožu tako i za ostatak tijela, najčešće u obliku tinkture, balzama ili kupke. Divlji kesten ima jaka protuupalna i adstrigentna svojstva, brojne antioksidanse, vitamine B kompleksa, vitamin K. Koristi se u suzbijanju celulita, liječi varikozne vene, kapilare, bolne mišiće, bolne živce, hemoroide, pomaže umornim i teškim nogama, pomaže kod ekcema, dobar je u smanjivanju sitnih bora i može pomoći kod kožnih infekcija.
Tinkturu divljeg kestena je najjednostavnije kupiti u biljnoj ljekarni ili drogeriji, a možete je napraviti i sami. Iz plodova divljeg kestena izvucite sjemenke koje potom kratko sameljite u jačem mlincu za kavu, može i blenderu, i prelijte votkom ili rakijom. Tako prelivene sjemenke ostavite na toplome mjesec dana ili u smočnici na cca dva mjeseca. Dobivenu tinkturu procijedite i stavite u čvrsto zatvorene i dobro označene boce koje držite van dohvata djece ili kućnih ljubimaca. Tinkturu koristite isključivo za vanjsku upotrebu.
Dobrobiti pitomog kestena su brojne, iako najčešće i nažalost podrazumijevaju dobrobiti jedenjem njegovih plodova. Pitomi kesten ima antiviralna, protuupalna svojstva, a bogat je i antioksidansima, flavonoidima, prehrambenim vlaknima, kompleksom vitamina B, vitaminom C, folatima; mineralima kao što su kalcij, željezo, magnezij, kalij i mangan. Također sadrži mononezasićene masne kiseline.
Koliko god sam njuškao po webu, ali i po mojim kozmetičkim kuharicama, nigdje nisam našao recepte s pitomim kestenom i znate što, moram priznat da me to žalosti i to iz ovih stopa želim promijeniti! Idemo napraviti našu prvu masku od kestena protiv suhe kože koja je jedan od najvećih neprijatelja tijekom jeseni i zime.
Jednostavno je, skuhajte 220 grama kestena, ogulite ih i potom sameljite u pire. Ili još jednostavnije, kupite kesten pire, iako ćete se pošteno namučiti dok ga nađete bez dodanog šećera. U pire od skuhanih kestena dodajte med i nekoliko kapi maslinovog ulja. Sve dobro pomiješajte u homogenu smjesu nalik pasti i potom nanesite na netom očišćeno i osušeno lice. Izbjegavajući područje oko očiju, nanesite masku na lice, vrat i dekolte te se opustite na pola sata. Masku potom isperite nježno s kože koristeći mlaku vodu i blazinice i eto, spremni ste za spavanje. Čak ne morate ni nanositi ništa prije spavanja, dozvolite koži da diše tijekom noći.
Lijep vam i ugodan petak te vikend uz pozdrave iz Ottawe! 🙂
Jurica Savjetuje 