Kažu da odijelo čini čovjeka, ali u vrijeme sve većeg broja odjeće bazirane na sintetici, čini li nas odjeća bolesnima?
Odgovor je nažalost vrlo često potvrdan, odnosno sve ovisi do tipa materijala koji nosite, kako ga nosite i kako ga modni brendovi obrađuju da bi napravili vašu novu omiljenu majicu, vestu, pulover ili hlače.
Iako se alergijske reakcije, ali i vrlo ozbiljne bolesti tijela najčešće javljaju nošenjem sintetičkih materijala, problemi se mogu javiti nošenjem i stopostotnog pamuka jer on može biti tretiran opasnim bojama, ali i šprican pesticidima tijekom uzgoja. Ovaj put neću ulaziti u dubinu koliko za okoliš može biti štetna proizvodnja jedne pamučne majice, a kamoli drugih odjevnih predmeta od umjetnih ili životinjskih materijala.
S druge strane, nisu tkanine, odnosno materijali koje nosimo jedini štetni… Tu još možemo ubrojiti ručnike, posteljinu, navlake kaučeva i fotelja, stolice u javnom prijevozu, automobilima…
Što točno znače poliester, najlon, rajon, akril i sl.? Što je tek s (funkcionalnim) odjevnim predmetima koji imaju neprianjajući sloj (najčešće teflon), koji su otporni na gužvanje, vodu, sunce, vjetar… S jedne strane olakšavaju život, ali koju cijenu tog olakšanja plaćamo na kraju dana?
Poliester ću staviti na prvo mjesto jer je on možda čak i najštetniji od svih materijala koje možete pronaći u trgovinama. Napravljen je od umjetnih polimera dobivenih esterima i kiselinama koje ne nestaju kada se odjevni predmet završi. Problemi s kožom, dišnim putevima pa čak i kancerogena oboljenja te promjene u raspoloženju i nizak broj spermija…
Najlon materijal baziran na nafti te se tijekom desetljeća upotrebe povezuje s alergijskim reakcijama, glavoboljama, vrtoglavicama, bolovima u kralježnici te također kancerogenim oboljenjima. Tijekom proizvodnje se tretira s visokim brojem kemikalija kao što su formaldehid, kloroform, sumporna kiselina, natrijev hidroksid (kaustična soda) i brojne druge…
Akril kao materijal odjeće je također prilično raširen u svim vrstama odjeće, a tijekom proizvodnje čak može eksplodirati koliko je nestabilan kao materijal. Akril je vrlo zapaljiv pa pazite dok ga nosite. Ako je vjerovati američkoj EPA (Environmental Protection Agency – Agenciji za zaštitu okoliša), tkanine od akrila mogu uzrokovati rak. Kanadska studija nad ženama koje rade s uobičajenim sintetskim vlaknima je pokazala da žene koje rade u tvornicama koje proizvode akrilne tkanine imaju sedam puta veći rizik od oboljenja raka dojke od populacije koja se ne bavi tim zanimanjima. Ista studija je pokazala duplo veću incidenciju raka dojke kod žena koje rade u proizvodnji najlonskih materijala. K tome, akril se teško reciklira i nije biorazgradiv.
Rajon ili viskoza (razlika je minimalna) je tkanina koja se dobiva od reciklirane pulpe drveta, koja tijekom proizvodnje prolazi kroz četiri različite kemijske supstance, između ostalog aceton, amonijak i sumpor, da bi kao odjevni predmet mogla podnijeti nošenje i pranje. Proizvodnja viskoze ima vrlo loš učinak na okoliš, čak i kada se kao pulpa koristi bambus.
Gledajte na etikete na odjeći koju kupujete, čak i kod poznatih i provjerenih marki. Uvijek dajte prednost odjeći od čistih vlakana ili mješavine apsolutno prirodnih vlakana kao što su pamuk, svila, vuna, kašmir, lan ili konoplja, a čak i tada morate znati da se i ti prirodni materijali mogu tijekom proizvodnje izlagati sintetskim i vrlo štetnim bojama, deterdžentima, formaldehidu koji sprječava skupljanje, izbjeljivačima koji mogu proizvesti dioksin, jakim omekšivačima.
Ne želim ispasti licemjer pa ću naglasiti da i sam imam popriličan broj odjevnih predmeta, kako običnih pa tako i onih sportskih od sintetskih materijala, ali većinu nosim preko pamučnih majica ili pulovera, izbjegavajući direktan dodir s kožom. Poenta ovog teksta nije bojkot odjeće sa sintetikom, već osvještavanje onoga što svakodnevno stavljamo na sebe.
I da, čak nas i zrak koji udišemo može ubiti, meteor nam može pasti na glavu, automobil udariti ili jednostavno možemo pasti mrtvi zbog srčanog udara, a vi u konačnici, pazite gdje i što kupujete. Tražite porijeklo proizvodnje, oznake o upotrebi prirodnih bojila, na webu se raspitajte o kvaliteti odjevne marke koju kupujete i svakako prije prvog nošenja operite odjeću koju ste kupili.
Izvori:
“The environmental cost of fast fashion”, Phys.org.
Brunza, Doris, “Finding Tolerable Clothing or Fabric”, EnvironmentalHealth.ca.
Mjerila za vlakna – http://www.made-by.org/consultancy/tools/environmental/
Occupational and Environmental Medicine 2010, 67:263-269 doi: 10.1136/oem.2009.049817 (abstract: http://oem.bmj.com/content/67/4/263.abstract) http://www.breastcancer.org/risk/new_research/20100401b.jsp
http://www.medpagetoday.com/Oncology/BreastCancer/19321
http://www.madehow.com/Volume-2/Acrylic-Plastic.html
http://www.ecouterre.com/cupro-a-cellulose-fiber-made-from-recovered-cotton-waste/
https://www.choice.com.au/shopping/everyday-shopping/clothing/articles/chemicals-in-clothing
http://ensia.com/features/cotton-cashmere-chemicals-what-really-goes-into-making-our-clothes/
http://www.cool-organic-clothing.com/organic-clothes.html
http://fashionbi.com/newspaper/the-health-risks-of-toxic-fibers-and-fabrics
http://organicclothing.blogs.com/my_weblog/2005/11/tencel_sustaina.html
https://oecotextiles.wordpress.com/tag/modal/http://www.lenzing.com/en/lenzing-group/faq.html
http://www.yesitsorganic.com/rayon-modal-tencel-environmental-friends-or-foes.html#axzz4Bi9JzjzU
http://www.life.ca/naturallife/0908/ecofiber_or_fraud.htm
http://www.yourhealthdetective.com/2009/12/the-fabric-of-allergic-responses.html
http://www.lenzing-fibers.com/en/lenzing-modal/
https://oecotextiles.wordpress.com/2011/10/13/polyester-and-our-health/
https://newclassics.ca/blogs/posts/75044163-the-ethics-of-fabrics
http://www.mindbodygreen.com/0-25104/the-4-most-toxic-fabrics-their-eco-friendly-upgrades.html
Jurica Savjetuje 